U zapadnom dijelu Zagrebačke županije, u prošlosti, čitavo područje Stupnika bilo je uzdignuto na oko 10 m iznad ravnice doline Save , na razmjerno suhom, sunčanom položaju, udaljen od današnje stare karlovačke ceste, gdje su se kuće počele graditi tek u 19.stoljeću.

Mjesto Stupnik i župa tokom vremena mijenja mnogo posjednika, tako su mnogi velikaši bili vlasnici cijele župe ili njenih dijelova. Najviše traga u životu Stupnika ostavili su grofovi Celjski, gospoštija Susedgradska i gospoštija Kerestinec. Najstarija sačuvana potvrda je darovnica kojom Zagrebački biskup Ivan Alban daruje svoj posjed (Stupnik) grofovima Celjski, a napisana je u Kaštelu Stupničkom 1437.godine. Početkom 16.stoljeća Stupnik dolazi u posjed Susedgradske gospoštije u vrijeme kada bukte seljačke bune, jedna takva bitka između seljaka i plemićke vojske bila je i u župi Stupnik kraj Kerestinca 6.veljače 1573.godine u kojoj je sudjelovalo i mnogo stupnjara čiji su domovi u osveti plemićke vojske bili spaljeni i razrušeni. Kao vođa seljaka spominje se Franjo Katrić iz Stupnika.

Pod pokroviteljstvom gospoštije Kerestinec i grofova Erdody na mjestu male, samo djelomično zidane crkve, 1772.godine dovršena je velika, zidana crkva kada je i posvećena kao crkva Sv.Ivana Nepomuka.

Kapelica Sv.Benedikta sagrađena je 1695.godine i najstarija je zidana crkva u južnom dijelu Zagrebačke biskupije.

Prvi politički oblici mjesne vlasti, oko 1507.godine, bile su seoske općine tzv. Sučije. One su produžena ruka županije, čije odluke sprovode, nadziru skupljanje poreza, organiziraju obranu, brinu o održavanju puteva i imaju veliki upravni značaj. Tokom kasnijih stoljeća, pa sve do 1955.godine Stupnik je općina sa Općinskim poglavarstvom.

Danas se Općina Stupnik nalazi najvećim dijelom izmedu stare i nove autoceste Zagreb – Karlovac.

U sastavu općine su tri naselja; Gornji Stupnik; Donji Stupnik i Stupnički Obrež. Površina općine je 24,87 km2, po popisu iz 2011. godine na području općine živi 3 714 stanovnika.

Općina Stupnik formirana je temeljem Zakona o Zagrebačkoj županiji kojim je uspostavljeno novo teritorijalno ustrojstvo u Republici Hrvatskoj. Po svom pravnom statusu ona je jedinica lokalne samouprave. Općine u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
– uređenje naselja i stanovanje,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– komunalno gospodarstvo,
– brigu o djeci,
– socijalnu skrb,
– primarnu zdravstvenu zaštitu,
– odgoj i osnovno obrazovanje,
– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
– zaštitu potrošača,
– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
– protupožarnu i civilnu zaštitu
– promet na svom području.